06 dec2013
Čarobni izlozi i ove godine u Knez Mihailovoj ulici
U susret praznicima atmosferu uvek dopunjuju lepo uređeni izlozi. Naša najpoznatija ulica u centru grada, šoping raj za sve koji uživaju u kupovini, i ove godine biće mesto gde će se pojaviti "čarobni izlozi". Francuski institut u Beogradu, već petu godinu za redom, deo izloga u ovoj ulici aranžira tako što spoji radost zbog praznika i kulturnu ponudu ove lepe zemlje. Ove godine tema je čuveni francuski filozof i enciklopedista Denis Diderot. Tema je Diderot i internet. Otvaranje je zakazano za četvrtak, 12. decembar u 18 časova, Knez Mihailova 31, a zvanični naziv događaja je "Čarobni izlozi Didro 2.0". To je ujedno i proslava tri veka od rođenja velikog filozofa.
Svojim projektom „Čarobnih izloga“ Francuski institut u Srbiji na poseban način obeležava prazničnu tradiciju okićenih izloga velikih robnih kuća u Parizu. Od samog početka sarađuje sa francuskom dizajnerkom Solin d’Abovil, čija je želja da prenese svoje znanje mladima i da im pomogne na njihovom profesionalnom putu. Projekat „Didro 2.0“ nudi novo viđenje enciklopedijskog znanja: u 18. veku, objavljivanje „Enciklopedije“ predstavljalo je pravu revoluciju, jer je omogućavalo svakome pristup znanju koje je tada bilo isključivo namenjeno manjini. Tri veka kasnije, Internet predstavlja sličnu vrstu revolucije koja svima nudi razmenu iskustava i ličnih praksi. Projekat „Didro 2.0“ predlaže ovo originalno poređenje i nudi tumačenje četiri pojma definisana u „Enciklopediji“, a to su San, Pisanje, Svetlost i Oblak. Stvara u isto vreme analognu i digitalnu instalaciju i na taj način pruža novu interpretaciju Didroovog dela.
Deni Didro (Denis Diderot), francuski filozof (1713 -1784)
Didro, kome je porodica bila namenila crkvenu karijeru, bavi se raznim profesijama prvih godina posle završetka studija na pariskom univerzitetu: predaje matematiku, radi
kod tužioca… 1746, knjižar Breton poverava mu prevođenje Šamberove Ciklopedije. Uz Žana Dalambera imenovan je za upravitelja izdavačkog dela „Enciklopedije ili Razumnog rečnika nauke, umetnosti i zanata“. Štampanje Enciklopedije u 35 knjiga (knjige tekstova, ilustracije, sadržaji i dodaci) trajaće više od dvadeset godina
(1751-1772).
Uporedo sa radom na Enciklopediji, Didro se bavi i književnošću, filozofijom i umetničkom kritikom. 1749, posle objavljivanja filozofskog eseja „Pismo o slepima namenjen onima koji vide“ Didro provodi tri meseca u zatvoru Vensen. Objavljuje takozvane građanske drame koje daju svoj pečat istoriji pozorišta: „Vanbračni sin“ i „Glava porodice“. Didro piše takođe svoje najslavnije romane: „Časna sestra“, „Ramoov nećak“, „Žak fatalista i njegov gospodar“. 1774, Didro boravi u Sankt Petersburgu na dvoru Ekatarine II gde piše „Memoare za Ekatarinu II“. Po povratku u Francusku, dobija moždani udar od kojeg umire 31. jula 1784. godine.